Prapovijesni ostaci pronađeni u Golupskoj jami, Podrebarskoj špilji i dugim špiljama govore nam kako je Buzet bio naseljen od davnina. Njime su vladali mnogi – Iliri, koji su na vrhovima brežuljaka počeli graditi naselja ograđena kamenim bedemima; Rimljani, koji su ga nazvali Pinquentum. Zatim je počela vladavina Bizantskog Carstva, akvilejskog partrijarha, Mlečana i Austrije.
Lagano nagnut prema jugu, stari grad Buzet ima dvoja gradska vrata, Vela i Mala, četiri trga spojena trima glavnim ulicama – trg na kojem je smještena župna crkva isklesan je u živom kamenu. Srce grada je bila stara šterna s baroknim ukrasnima, smještena na središnjem gradskom trgu. Osim za opskrbu vodom, šterna je bila centralno mjesto okupljanja i druženja.
Priča o Buzetu i njegovoj povijesti začinjena je pričama i legendama o moćnim vladarima i njihovim ratovima, ponosnim kaštelima, kamenim natpisima, kulama i zidinama. Nikad ne zatvarajući svoj kameni ulaz u stari grad, Buzet stoljećima priča svoju priču najrazličitijim putnicima. Zbog povijesti, ali i božanstvene gastronomije, Buzet je omiljena destinacija zaljubljenicima u fini zalogaj i vrhunsku kapljicu. Nadaleko je poznat kao grad tartufa, čija su lovišta smještena upravo u šumama doline rijeke Mirne. U rujnu, kada počinje sezona lova na bijeli tartuf, Buzetom se širi primamljiv i intenzivan miris tartufa – priprema se velika fritaja s više od 2000 jaja i 10 kilograma tartufa. Ova velika gozba naziva se Subotina, dan kada oživi starogradska jezgra Buzeta i pretvori se u pozornicu na kojoj se odvija jedinstvena predstava – vraćanje u 19. stoljeće i upoznavanje sa životom staroga Buzeta.
Gradić na baršunastom brežuljku, opasan moćnim kamenim zidinama i začinjen autohtonom istarskom gastronomijom otkrit će vas sve tajne uživanja ovog kraja.